Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutrašnje (sizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).

Vulkan Fuji, najviši vrh Japana (3776 metara). Posljednja erupcija
zabilježena 1707. godine

Sedam glavnih dijelova, ili ploča, koji tvore Zemljinu koru, guraju se preko Zemljine kugle brzinom rasta nokta, ali silom koju ljudski um ne može pojmiti. Svaka od njih predstavlja kontinent ili ocean. Budući da Zemljine ploče neprekidno plove planetom stalno udaraju jedna o drugu. Upravo u tim sudarima nastaju veliki planinski lanci.

Pogled na Mount Everest

Kad se oceanska ploča podvuče pod kontinentalnu,njezine stijene se počinju taliti jer bivaju gurnute u dublje, toplije dijelove zemlje, a dio tih rastaljenih stijena pretvara se u niz vulkana na površini. Tako nastali vulkani tvore lanac mlađih planina, poput Anda na zapadnoj obali Južne Amerike i gorja Cascades na zapadnoj obali Sjeverne Amerike.Istodobno,kontinentalna ploča koja je nasjela na oceansku počinje se gužvati na rubu i tako nastaju nove planine. Sudarom dviju kontinentalnih ploča nastaje nabrano gorje. Svi veliki svjetski planinski lanci stvoreni su velikim nabiranjem i gužvanjem stijena. Intenzitet nabiranja je manji što je planina udaljenija od zone sudara, pa tu nastaju manje nabrane planine.


Mount McKinley na Aljasci, najveći vrh Sjeverne Amerike, 6194 m

Najveća,a ujedno i jedna od mlađih planina Himalaja, nastala je sudarom dviju kontinentalnih ploča. S obzirom da se indijski potkontinent podvlači pod ostatak Azije, Himalaja i dalje raste i to 1 cm na godinu. Iz tog razloga Azija se diči najvišim vrhovima na svijetu. Čak 14 njih viših je od 8.000 metara.